petak, 19. travnja 2013.

Glina












Glina


Iznimno uspješan prvi lokalni forum INTOURACT projekta Grada Glina


U Hrvatskom domu u Glini je, 16. Travnja 2013. godine, s početkom u 9 sati, održan prvi lokalni forum INTOURACT projekta, kao prva aktivnost trećeg paketa aktivnosti projekta. Forumu je prisustvovalo više od 40 razvojnih dionika, iz svih sektora, s područja Gline, Petrinje, Lekenika, Topuskog, Zagreba te županijskih razvojnih institucija.

U daljnjem radu prvog foruma, dr.sc. Damir Fabijanac, v.d. pročelnika Grada Glina, predstavio je nazočnima Program Europske unije za jugoistočnu Europu, kohezijski fond u okviru kojeg se projekt odvija, dok je sama komponenta Gradova Glina i Dubrovnik, hrvatskih partnera na projektu, financirana iz sredstava namijenjenih programu IPA. 

Bojana Markotić Krstinić, operativna voditeljica projekta, upoznala je prisutne s detaljima INTOURACT projekta, njegovim aktivnostima i zadaćama, te istaknula kako je Grad Glina, uz rezultate koje mora postići na projektu sukladno partnerskom sporazumu, dodatno pokrenuo i izradu Strategije razvoja turizma Grada Glina 2014.-2020. kao dodanu vrijednost ovog projekta.

Svi prisutni dionici izrazili su veliko zadovoljstvo ovim projektom, njegovim značajem ne samo za Grad Glina, već za cijelu Sisačko-moslavačku županiju, te Republiku Hrvatsku. Prisutni su se dogovorili o daljnjem aktivnom sudjelovanju na aktivnostima projekta, posebno tematskim lokalnim forumima, koji će ne samo izraditi preporuke Grada Glina za izradu međunarodnog akcijskog plana razvoja turizma projektnih partnera, već i za izradu Strategije razvoja turizma za naredno sedmogodišnje razdoblje, kada Hrvatska bude punopravna članica Europske unije.

Uz Grad Glina, u organizaciji foruma sudjelovao je i LAG Zrinska Gora – Turopolje koji je predstavio lokalne prehrambene proizvode svog člana OPG Priljeva, čija je kvaliteta i raznolikost proizvoda posebno oduševila sve sudionike.

Glina

Kultura i kulturna baština Gline

Središnje mjesto okupljana i razvoja kulturnih djelatnosti u Glini je Hrvatski dom. U višenamjenskom jednokatnom objektu Hrvatskog doma smješteni su:

- gradska knjižnica i čitaonica
- višenamjensko kino, kazališni i koncertni prostor
- prostor za izložbene i druge prigodne manifestacije
- prostori za razna kulturna društva

Prema podacima Ministarstva kulture, na području Grada Gline nalaze se slijedeća kulturna dobra:

  1. Bojna; Arheološko nalazište Brekinjova Kosa u Bojni; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  2. Buzeta; Memorijalno mjesto pravoslavne parohijske crkve sv. Ilije; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  3. Donje Selište; Tradicijska kuća u Donjem Selištu kbr. 19; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  4. Glina; Hotel Casina, Antuna i Stjepana Radića 17 i 19; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  5. Glina; Kulturno-povijesna cjelina grada Gline; Nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
  6. Glina; Memorijalno mjesto crkve sv. Ivana Nepomuka; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  7. Glina; Slike “Portret Mile Medur” i Portret Josip Litter” , zastave s prikazom “Vatrogasaca” i “DVD-Glina” te lente DVD-a Glina; Pokretno kulturno dobro – zbirka
  8. Glina; Zgrada, Trg bana Josipa Jelačića 21; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  9. Gornja Bučica; Crkva sv. Antuna Padovanskog; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  10. Gornji Viduševac ; Crkva sv. Franje Ksaverskog; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  11. Gornji Viduševac; Slika „Sv. Antun Padovanski s Bogorodicom“; Pokretno kulturno dobro – pojedinačno
  12. Maja; Bočni oltar Sv. Marije Magdalene/Sv. Leopolda Mandića u crkvi sv. Ilije; Pokretno kulturno dobro – pojedinačno
  13. Maja; Crkva sv. Ilije Proroka; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  14. Majske Poljane; Crkva Hristovog Vaskrsenja; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
  15. Majske Poljane; Tradicijska kuća; Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Glina

Upravni odjel za financije i proračun

U Upravnom odjelu za financije i proračun obavljaju se sljedeći  poslovi :
-       izrada uputa i smjernica za izradu prijedloga Proračuna i financijskih planova i    dostava proračunskim korisnicima,
-       izrada prijedloga Proračuna i nadzora njegova izvršenja,
-       planiranje nabave sukladno odredbama Proračuna, evidencije nabave, izrada izvješća o nabavi te stručna pomoć proračunskim korisnicima,
-       razmatranje prijedloga i usklađivanja financijskih planova proračunskih korisnika sa procijenjenim prihodima i primicima,
-       izrada plana rashoda i izdataka tijela gradske uprave i kontrola izvršenja istoga,
-       knjigovodstveno evidentiranje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Proračuna i tijela gradske uprave,
-       izrada polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna i drugih financijskih poslova za potrebe Gradonačelnika i Gradskog vijeća,
-       planiranje likvidnosti Proračuna prema novčanom toku Proračuna,
-       utvrđivanje mjesečne dodjele sredstava u skladu s likvidnošću Proračuna i  preuzetim obvezama proračunskog korisnika,
-       knjigovodstveno evidentiranje imovine Grada Gline i izrada bilance dugotrajne imovine,
-       uvođenje i primjena sustava riznice,
-       vezani za popis dugovanja, izdanih jamstava i zajmova te obvezu izvještavanja Ministarstva financija Republike Hrvatske,
-       vezani za dobivanje suglasnosti za zaduživanje i davanje jamstva,
-       vezani za uvođenje svih vrsta gradskih poreza te evidentiranje i kontrolu plaćanja kao i poslovi pripreme dokumentacije za prisilnu i ažurnu naplatu potraživanja svih prihoda po osnovi poreza, doprinosa, taksa i pristojbi, najamnina i zakupnina za korištenje poslovnih, stambenih i drugih prostora u vlasništvu Grada Gline,
-       financijsko-računovodstveni poslovi vezani za rad tijela Grada Gline i tijela mjesne samouprave,
-       obračun plaća i naknada i njihovog nadzora,
-       nabave materijala i energije te sredstava reprezentacije,
-       obavljanje platnog prometa, blagajničkog poslovanja i fakturiranja prihoda,
-       izrada izvješća za potrebe Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave,  REGOS-a i državne statistike,
-       provedba unutarnje kontrole zakonitog raspolaganja i korištenja sredstava iz Proračuna sukladno posebnom propisu,
-       kreiranje i koordiniranje pri izradi osnova dugoročne financijske politike Grada Gline,
-       praćenje i izvršavanje financijskih planova, te financijska kontrola utroška proračunskih sredstava ustanova, udruga i drugih pravnih osoba iz područja društvenih djelatnosti
-       drugi poslovi stavljeni u nadležnost odjelu zakonom i općim aktima.

Glina

Osnovna škola Glina

Povijest škole

Glinsko školstvo po svojim početcima usko je vezano za tzv. Vojnu krajinu, posebno vojno područje sa stalnom vojskom kao obranom od Turaka. Od polovice 17.st. Vojna je krajina administrativno zaseban teritorij pod njemačkom upravom na kom se počinje razvijati školstvo odvojeno od školstva u ostalim dijelovima Hrvatske. Počinju nicati prve škole Vojne krajine.

Odredbom carice Marije Terezije iz 1764.g., a prema djelu A. Cuvaja „Povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije“, Glina iste godine dobiva školu. Prema podacima Arhiva Hrvatske škola u Glini proradila je 1765.g., dok u jednom rukopisu s konca 19.st. koji je u vrijeme Domovinskog rata nestao, stoji: „Godine 1763. bijaše u Glini trivijalna škola osnovana i u jednokatnu drvenu zgradu smještena…“.

Naredbom cara Franje I. 1820.g. izgrađena je nova školska zgrada u koju su išla djeca iz Gline i okolnih sela sve do 1968.g. 1810.g. za francuske uprave otvorena je djevojačka učionica koja je bila smještena u istoj zgradi s dječacima, a polazile su je djevojčice iz Gline, Jukinca i Donjeg Selišta. Godine 1856. u glinskoj školi uveden je četverorazredni sustav, a 1873.g. osnovana je osmorazredna građanska škola.

Između dva svjetska rata glinsko područje napučeno je, ali privredno i kulturno nerazvijeno. Većina školskih zgrada u lošem je stanju, a osnovno školstvo i pored Zakona o narodnim školama Kraljevine Jugoslavije iz 1929.g. kojim je određeno obavezno osmogodišnje školovanje, ostaje četverogodišnje.

1968.g. izgrađena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Do Domovinskog rata na području grada Gline nastava se izvodila u 8 osmogodišnjih i 20 područnih škola u kojima je nastavu polazilo oko 2300 učenika.

Ničim izazvanim ratom ratna stradanja ostavila su dubok trag na glinsko školstvo. Što zbog vandalskog odnosa prema školama onih koji su nas protjerali s kućnog praga, što zbog ratnih i poratnih događanja danas su gotovo sve školske zgrade na području Grada porušene ili devastirane, a broj učenika višestruko je smanjen.

Nastavu u OŠ Glina danas polazi 662 učenika koji su raspoređeni u 30 odjela i jedan odjel za učenike s posebnim potrebama, a s njima radi i o njima brine 68 zaposlenika Škole.

Glina

Grad Glina


POVRŠINA: 543 km²
BROJ NASELJA: 69
BROJ STANOVNIKA: 9.868 ( dzs 2001.g.)
DAN GRADA: 6. kolovoza
ZAŠTITNIK GRADA: Sv. Florijan , 4.svibanj
ZAŠTITNIK GLINSKE ŽUPE: Sv. Ivan Nepomuk, 16. svibanj
UDALJENOST OD ZAGREBA:  75km

Grad Glina je smještena u središnjoj Hrvatskoj i  pripada Sisačko – moslavačkoj županiji .Smjestila se na obalama rijeka Glina i Maja okruživši se rijekom Kupom i obroncima Zrinske i Petrove gore. Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru, do Bosne i Hercegovine na jugu, obuhvaćajući zapadno Zrinsko  predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Grad Glina je udaljena trideset i dva kilometra  od županijskog središta Siska i sedamdeset i pet kilometara od hrvatskog glavnog grada Zagreba. Područje Grada Gline karakterizira topla, umjereno kišna klima s izrazito kontinentalnim odlikama. Na sto dvanaest metara nadmorske visine s naglašenom raznolikošću prirodnog okruženja postala je vrlo važno prometno raskrižje.